Connect with us

Regija

Azerbejdžan se prisjeća masovnog stradanja civila u gradu Hodžali

Objavljeno

na

Azerbejdžan se prisjeća masovnog stradanja civila u gradu Hodžali
Izvor: www.avaz.ba

Zbog stradanja nedužnih stanovnika grada Hodžali u noći između 25. i 26. februara 1992. godine Azerbejdžan je 26. februar proglasio za datum od velikog značaja za zemlju te će i ove godine biti prigodno obilježen.

Prvi sekretar Ambasade Azerbejdžana u BiH, Samir Malikli kaže da je narod Azerbejdžana doživio mnogo patnji i stradanja kako u dalekoj, tako i bližoj prošlosti u borbi za sticanje i očuvanje nezavisnosti svoje države.

-Razlozi su dobro poznati – Azerbejdžan je jedna od najbogatijih država južnog Kavkaza, odnosno strateški pripada veoma važnom regionu – ističe Malikli.

Podsjeća da je ovo područje u prošlosti bilo pod vlašću velikih imperija koje su se smjenjivale, da bi u 19. vijeku prostor današnjeg Azerbejdžana preuzela carska Rusija. Želju za svojom državom narod Azerbejdžana je ostvario 1918. godine kada je osnovana Demokratska Republika Azerbejdžan i to je bila prva demokratska i sekularna država u islamskom svijetu. To, dodaje, mnogim državama u okruženju i šire nije odgovaralo, tako da je samostalnost Azerbejdžana kratko trajala, nepune dvije godine.

Već 1920. godine, ne slobodno izraženom voljom naroda Azerbejdžana, nego odlukama moćnika vođenih sopstvenim interesima i ciljevima, Azerbejdžan je inkorporiran u sastav nove svjetske velesile, ovaj put SSSR-a. Nakon 71 godine bitisanja u okviru SSSR–a 1991. godine Azerbejdžan je obnovio svoju samostalnost ali se ubrzo, ističe Malikli, suočio sa ugrožavanjem teritorijalnog integriteta. U azerskoj pokrajini Nagorno-Karabah došlo je do rata pa je armenska većina jednostrano proglasila otcjepljenje od Azerbejdžana koje nije međunarodno priznato.

– Međutim, ono što je najtragičnije u sukobima vođenim oko Nagorno-Karabaha, teritorije Azerbejdžana, između Azerbejdžana i Armenije, već uopće u međunarodnim okvirima i historijama ratova i ratovanja, masovni je genocid koji su učinile armenske oružane snage i to mahom nad djecom, ženama, starijim osobama. Ovaj genocid dogodio se 25. i 26. februara 1992. godine u azerbejdžanskom gradu Hodžali koji se nalazi u regiji Nagorno Karabaha. Zato narod Azerbejdžana 26. februar obilježava kao Dan genocida Hodžali i nacionalne žalosti, jer je nad azerbejdžanskim narodom učinjen jedan od najsurovijih zločina – navodi Malikli.

Tada je, ističe, ubijeno 613 ljudi, među kojima 63 djece, 106 žena, 70 starijih ljudi.

-Stravičnost zločina ogleda se i u tome da je 8 porodica ubijeno u potpunosti, 25 djece izgubilo je oba roditelja, 130 djece izgubilo je jednog roditelja, ranjeno je 487 lica među kojima 76 djece, 1.275 osoba postali su taoci, dok je bez traga nestalo 150 osoba o čijoj se sudbini i danas ništa ne zna. Tijela ubijene djece, staraca i žena bila su unakažena, a tek dva dana nakon tragedije bilo je moguće doći na mjesto zločina. Ovaj genocidni čin učinjen je ne samo protiv nedužnih stanovnika grada Hodžali, već i uopće protiv čovječnosti, čitave civilizacije i međunarodnog mira. Osim toga, on je po mnogim ocjenama imao za cilj i pokazivanje moći nekih zemalja koje podržavaju Armeniju u sukobima oko pokrajine Nagorno-Karabah, prema Azerbejdžanu, koji je tek obnovio svoju nezavisnost – ističe prvi sekretar Ambasade Azerbejdžana u BiH Samir Malikli.

 

Regija

BiH podigla mjere sigurnosti zbog napada u Podgorici

Objavljeno

na

BiH podigla mjere sigurnosti zbog napada u Podgorici
Izvor: www.avaz.ba

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ministar Mirko Šarović i Vjekoslav Bevanda održali su danas sastanak s direktorom Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsadom Vilićem i direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem.

Razgovarali su o sigurnosnoj situaciji, s posebnim osvrtom na napad na ambasadu SAD u Podgorici.

 

Zatraženo je da se podignu mjere sigurnosti na najviši nivo i da se poveća angažiranost pripadnika naših agencija na terenu.

Direktori Vilić i Mehmedagić rekli su da će sve policijske i sigurnosne agencije pojačati mjere sigurnosti na nivo veći od uobičajenog, ali i naglasili da ne postoje informacije koje bi mogle biti razlog za uznemirenost građana BiH.

 

Saznaj više

Regija

Vijeće ministara BiH: Ispunjena obaveza iz Reformske agende

Objavljeno

na

Vijeće ministara BiH: Ispunjena obaveza iz Reformske agende
Izvor: www.avaz.ba

Uspostavljeni su i objavljeni registri neporeznih nameta na sva četiri nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, čime je ispunjena obaveza iz Akcionog plana Reformske agende, te stvorene pretpostavke za njihovo smanjenje i harmonizaciju, saopćeno je danas nakon sjednice Vijeća ministara BiH.

Registar neporeznih prihoda koje naplaćuju institucije BiH usvojen je još 2016. godine i objavljen na internet-stranici Ministarstva finansija i trezora, a sadrži ukupno 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada.

U Federaciji BiH u prosjeku egzistira 198 različitih naknada i taksi, od čega se najmanje 95 naplaćuje na federalnom nivou, 77 u prosjeku na nivou kantona, a 26 različitih taksi i naknada u prosjeku naplaćuju općine. U Republici Srpskoj okvirni broj naknada koje se naplaćuju po raznim osnovama iznosi 286, a u Distriktu Brčko navedeno je 177 neporeznih davanja.

Ovo se navodi u Informaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa, te parafiskalnih nameta i njihovoj harmonizaciji na prostoru BiH, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo i uputit će Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa zaključkom s ranije sjednice ovog doma.

Naglašeno je da je završen prvi korak u mapiranju neporeznih davanja, te da slijedi provođenje aktivnosti za njihovo smanjivanje i harmonizaciju u BiH.

 

Saznaj više

Regija

Bosna i Hercegovina i Evropska unija jačaju graničnu saradnju

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina i Evropska unija jačaju graničnu saradnju
Izvor: www.avaz.ba

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je danas na sjednici Prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o statusu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o djelovanjima koje izvršava Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini u cilju institucionalizacije i jačanja odnosa.

Zaključivanjem Sporazuma bit će unaprijeđeni odnosi između Evropske unije i Bosne i Hercegovine u oblasti granične saradnje, uključujući usaglašavanje operativnog plana, pojednostavljenje i ubrzanje obavljanja zajedničkih intervencija na granicama, kao i saradnju s drugim agencijama i tijelima EU, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar sigurnosti.

 

Saznaj više

Budi u toku, može Like :)

Advertisement
Advertisement

top

Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com