Connect with us

Regija

Divjak: Koliko smo se borili za BiH, toliko je i imamo

Objavljeno

na

Divjak: Koliko smo se borili za BiH, toliko je i imamo
Izvor: Radiosarajevo.ba

Penzionirani general Armije RBiH i izvršni direktor Udruženja “Obrazovanje gradi BiH” Jovan Divjak u razgovoru za Radiosarajevo.ba otvoreno je komentirao dešavanja u Banjoj Luci na obilježavanju neustavnog dana RS-a.

Divjak je komentirao i upućene poruke i dvostruku politiku Srbije, ali i hipokriziju Sarajeva i nedosljednost u odbrani ideala Bosne i Hercegovine za koju se, navodno, svi borimo. Legendarni general se osvrnuo i na prilike u regionu, priče o ratu i sukobima, ali i sve naše deklaracije…

 Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate ovosedmična dešavanja u Banjoj Luci i poruke upućene s obilježavanja neustavnog dana RS-a. Od Milorada Dodika, do Tomislava Nikolića, patrijarha Irineja i glumca Lazara Ristovskog?

“To je rušenje Ustava BiH. Ta je Republika stvorena na temelju ratnog zločina, da ne kažem genocida. Ona je stvorena tek poslije Daytona. S druge strane, zaista, u procesima od 25 godina, to pitanje nije rješavano na pravi način, nego tek u posljednje vrijeme. Na taj način je, ne provociralo, već je samo podržalo tu tendenciju koja se iznosi iz RS, da Dodik više puta kaže da je to država. Ono što je bitno, ne bih s tolikom vikom i galamom išao preko sredstava informisanja. Treba ignorisati, iz prostog razloga što nema dosljednosti u odnosima partnera.

Jer, prije samo pola godine predstavnik Bošnjaka je sjeo s Dodikom da bi potpisali sporazum s MMF-om itd. Znači, nema konzistentne politike u BiH prema propisima, zakonima i Ustavu. Slažem se s eventualnom konstatacijom da je Aleksandar Vučić ignorisao taj događaj u Banjoj Luci. Međutim, on je poslao ljude koji su prenijeli ono što je on mislio. Ne bi Nikolić mogao reći ono što je rekao, ili, ne znam,  glumac (Lazar Ristovski), da kaže uradimo most, Drina nas ne dijeli.

U našem bosanskohercegovačkom biću, nažalost, malo nas ima tog bosanskohercegovačko bića, nema jedinstvenog stava. To su pojedinačne reakcije. Ali, ne reaguje se samo jednog dana, reaguje se 365 dana, da se traže zajednička rješenja. Jer, i Srbi i Hrvati bez obzira što imaju rezervne domovine, ne mogu živjeti u BiH ako to nije zajedno s Bošnjacima.

Radiosarajevo.ba: Primjećujete li da postoji zbunjenost u javnosti i na političkoj sceni, kako uopće reagirati na ovakve situacije poput ove u RS-u? Nije li sve manje države, barem se tako čini, ali i  sve manje prametne i dosljedne reakcije onih koji bi ju trebali braniti. Postoji li uopće neko ko je spreman da brani BiH za koju smo bili 1992. godine?

“Ne volim kada se upotrebljava plural narod, narod… Pa, tri naroda imaju svoje viđenje. Dva naroda imaju ideje, eto, da imaju svoju republiku, svoja odcjepljenja, a jedan narod hoće da dominira!

Nema tu jedinstvenog stava. Pogledajte samo prije dva mjeseca je bila jedna međunarodna anketa gdje je mladima, njih oko 1.500, između 16 i 26 bilo postavljeno pitanje šta je za njih BiH. Mladi Bošnjaci, 77 posto njih, su za BiH, a svega devet posto mladih u RS-u su rekli da im je BiH domovina. Treba raditi svakodnevno. Ne samo 8. ili 11. januara. Jer, djeca su otrovana činjenicama iz rata…

Radiosarajevo.ba: Koliko Vas plaši vraćanje u javnost termina kao što je rat. Te stalne tenzije. Ljudi s pravom pitaju kamo vodi ovo čemu svjedočimo u regionu?

“Plašim se da svako ima svoju priču. Hrvati se naoružavaju preko NATO-a, Srbi preko Rusa, a mi se hvalimo da smo podigli proizvodnju oružja, municije na veći nivo. Znači, to su priče koje kod sva tri naroda na neki način drže tenziju. Nema nikakvih šanse, izgleda za rat! Ta je tendencija jeste samo zato što su izbori na vratima. Ako nisi s nama, čuvaj se onih drugih. To su međusobna prepucavanja, prijetnje… A ne volim da se opet jučer ponovi nekakva izjava u smislu “Aija je dao da nas čuva Turska”, u reakciji na put predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u Tursku.

Radiosarajevo.ba: Kako vidite takva i inače strana uplitanja, pa i ova domaća pristajanja na takve odnose?

“Znate šta… Nacionalizmi, znamo da postoje i srpski i hrvatski, ali pomalo mene zabrinjava bošnjački nacionalizam. Jer, pazite, ako je prošle godine, sad će godina, rečeno, idemo u Hag, mi ćemo oboriti presudu po tužbi protiv Srbije i sve to, a nismo dobili objašnjenje s kojim argumentima se išlo. Jednostavno zamajava se sopstveni narod. Zamajava se time ako se kaže da je 100.000 zaposleno. Zmajava ga se kada u štampi govoriš o slomu RS itd. Mene ne insteresuje komšija, mene interesuje ovdje, ovaj ovdje grad, koji, nažalost, nema ništa od onoga M-M-M. To je pokazao i posljednji popis. Za BiH, za njezinu budućnost je važno, ako imamo jaku FBiH, može biti jake BiH.

Radiosarajevo.ba: Za februara je najavljena Deklaracija o zaštiti i očuvanju srpskog naroda, koja će sigurno izazvati ponovne tenzije. Posebno jer ona, i prema mišljenju beogradskih intelektualaca, korespondira sa Memorandumom SANU-a. To se donekle poklapa sa Vašom tvrdnjom o toj dvostrukoj politici Vučića. Da li Srbija ima dvostruku politiku prema BiH?

“Možda malo da pogledamo ove naše deklaracije u BiH, u Bošnjaka, i oni su u godinama poslije rata imali svoje razne deklaracije. Vi dobro znate da je i BANU formiran na toj deklaraciji. Dakle, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti. A imamo Akademiju nauka i umjetnosti ANU koju oni ignorišu. Zbog čega?!

Ako smo za Bosnu i Hercegovinu, trebamo se suprotstaviti svim tim tendencijama. To nas (Deklaracija iz Beograda) uopšte ne treba da sikira. To je tema da žive i novinari, i štampa, i društvene mreže… Napisano je kao što je mnogo toga napisano.

Mi smo imali najbolju Platformu, Platformu Predsjedništva iz juna 1992. godine. To je najjači dokument poslije 1943. godine. Platforma o odbrani BiH! Postavljate pitanje svaki dan zašto to nije realizirano. To je naš odgovor toj eventualnoj priči o Deklaraciji Srba. Dajte neka ljudi vide i jedno i drugo, pa neka ljudi vide šta znači i jedna i druga. Jer ova naša je civilizacijska, evropska, svjetska, naj u svemu… Pa uporedim. Neka se vidi šta su ljudi željeli. Kažete nemamo zemlju za koju smo se borili. Za koliko smo se borili toliko je imamo.

Regija

“Bobar banka” prodaje imovinu vrijednu oko 950 000 KM

Objavljeno

na

Od

"Bobar banka" prodaje imovinu vrijednu oko 950 000 KM
Izvor: www.bigportal.ba Foto: Faktor

„Bobar banka“ u stečaju ponudiće na prodaju nepokretnu imovinu vrijednu oko 950. 000 KM, na licitaciji zakazanoj za 19. februar u prostorijama banke u Bijeljini.

Na licitaciji će se naći kuće, polovni prostori, proizvodne hale, garaže, stambene zgrade.

Po najvećoj početnoj cijeni od 244.000 KM na prodaju će biti ponuđena proizvodna hala sa zemljištem i poslovnim objektom na Palama. Banka će pokušati naći kupca i za apartman na Bjelašnici čija početna cijena iznosi 137.000 KM.

Tu su i poslovni prostor na Palama čija početna cijena iznosi 131.053 KM, kuća, zgrada i voćnjak u Srpcu sa cijeni od 90.527 KM, stambena zgrada i dvorište na Sokocu koji se prodaju po cijeni od 78.499 KM i drugo.

„Pravo učešća na javnoj prodaji imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od deset odsto od početne cijene predmeta prodaje“, navedeno je u oglasu.

Neke od ovih objekata Bobar banka je već nudila na prodaju, ali za njih nije bilo zainteresovanih kupaca.

Saznaj više

Regija

Preminuo sudija Vrhovnog suda RS Vojislav Dimitrijević

Objavljeno

na

Od

Preminuo sudija Vrhovnog suda RS Vojislav Dimitrijević
Izvor: www.bigportal.ba Foto: Bigportal.ba

Vojislav Dimitrijević, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, preminuo je u 58. godini.

Sahrana će biti obavljena u subotu, 20. januara u 12 časova na groblju “Sveti Pantelija” u banjalučkom naselju Borik.

Porodica je zamolila sve koji su planirali da kupe vijence i cvijeće, da novac uplate na račun Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu.

Dimitrijević je obavljao funkciju sudije Vrhovnog suda RS posljednjih 13 godina, a prethodno je bio dio advokatske kancelarije “Pucar i Dimitrijević”.

Od 1998. do 2002. godine, Dimitrijević je bio glavni republički tužilac, a prethodno je bio sekretar Okružnog suda u Banjaluci. Dimitrijević je diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Saznaj više

Regija

Norveška značajno povećava podršku BiH u 2018. godini

Objavljeno

na

Od

Izvor: www.buka.com Foto: Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Od mog dolaska u BiH, u septembru 2016. godine, uživam u svakom novom danu na poslu, vikendima u prirodi i džez sesijama u skrivenim uglovima Sarajeva
Bosna i Hercegovina (BiH) je jedinstvena i lijepa destinacija za nas diplomate. Velika mi je čast što imam priliku da gradim i čuvam prijateljstvo između naših zemalja i da pomognem jačanju našeg partnerstva.Od mog dolaska u BiH, u septembru 2016. godine, uživam u svakom novom danu na poslu, vikendima u prirodi i džez sesijama u skrivenim uglovima Sarajeva.

Ambasada Norveške prisutna je u BiH već više od dvije decenije. Naši bilateralni odnosi datiraju od 1993. godine. Sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja članica EFTA Sporazuma i BiH stupio je na snagu 2015. godine, olakšavajući našu saradnju. Norveški ministar spoljnih poslova posjetio je Sarajevo početkom 2017. godine, time pokazavši posvećenost našim odnosima. Naša veza je i velika bosanskohercegovačka dijaspore koja živi u Norveškoj. Čini je oko 15.000 osoba, koje su veoma dobro integrisane u norveško društvo.

Dugogodišnja bilateralna podrška

Norveška je od rata značajan bilateralni donator BiH. Isprva smo pružali humanitarnu pomoć i davali sredstva za obnovu infrastrukture. Od novog milenija, preusmjerili smo fokus na izgradnju funkcionalne demokratije zasnovane na vladavini prava.

Ponosna sam što smo donacijama ostvarili široku geografsku pokrivenost. Podržali smo projekte širom BiH. Naš najveći doprinos je bio u reformama pravosuđa, sigurnosnog i odbrambenog sektora. Pomoć BiH da ostvari ekonomski rast takođe je visoko na našoj listi prioriteta.

Nedavno smo potpisali sporazum sa Međunarodnom organizacijom za migraciju i Ministarstvom sigurnosti o projektu za sprečavanje nasilnog ekstremizma. Podržali smo i Agenciju za ravnopravnost spolova u borbi protiv rodno zasnovane diskriminacije i nasilja.

Značajno povećanje podrške u 2018. godini

Norveška godišnje usmjerava oko 1% bruto nacionalnog dohotka na razvojnu pomoć. Pomoć BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana povećaće se u 2018. godini, i iznositi oko 78 miliona KM. Sredstvima usmjerenim za BiH podrška će biti pružena u nekoliko prioritetnih oblasti, prije svega socioekonomskim reformskim programima. Naglasak će biti stavljen i na mjere za jačanje vladavine prava i sigurnosnog sektora.

Norveška je veoma posvećena održivosti životne sredine i stavlja značajan naglasak na mjere za efikasno i klimatski prihvatljivo snabdijevanje energijom. Želimo da doprinesemo naporima BiH i u uspostavljanju politike čiste energije, te razvoju obnovljivih izvora energije.

Potreba za boljim politikama zapošljavanja u BiH

Moji sinovi žive u Norveškoj, zadovoljni su svojim poslovima i perspektivama za napredovanje u karijeri. Procent odlaska visokoobrazovanih kadrova iz BiH raste na godišnjem nivou. Nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih, među najvišim je u Evropi. Mladi Bosanci i Hercegovci zaslužuju da im se pruže iste mogućnosti koje se pružaju mladima u Norveškoj i drugim evropskim zemlje. Da bi se to postiglo, potrebna je realizacija boljih politika zapošljavanja.

Često se sastajem i razgovaram sa sjajnim mladim ljudima koji imaju odlične ideje o tome kako unaprijediti ekonomiju, ali nemaju načina da to postignu. Mi smo podržali razvoj biznis planova u malim zajednicama i pomogli uspostavljanju tri poslovna inkubatora – u Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru. Takve inicijative mogu doprinijeti otvaranju radnih mjesta. Nedavno sam čitala o značajnom rastu IT sektora u BiH. Mladi programeri uspostavljaju sopstvene start-up kompanije i pomažu unapređenju procesa digitalizacije. Vjerujem i  da dijaspora može snažno doprinijeti ekonomskom razvoju. Ona ima mnogo mogućnosti za podsticanje zapošljavanja i privlačenje stranih investicija. Međutim, važno je da ih domaći političari prepoznaju.

BiH ima najveći broj zaposlenih u javnom sektoru po glavi stanovnika u svijetu. Istovremeno, na samom je dnu ljestvice po broju registrovanih kompanija. Javni sektor bi trebao da prestane da bude najatraktivniji poslodavac. Posljednjih 20-30 godina, Norveška radi na stvaranju preduzetničkog duha među mladima. Taj rad se isplati.

BiH bi trebala zadržati svoj najsjajniji kapital i pružiti mladima razlog da ne traže svoju budućnost u inostranstvu. Biće teško postići napredak ako najpametniji i najsposobniji odu.

BiH može imati koristi i od priliva stranih investicija. Nedavno sam posjetila norvešku kompaniju SMED koja posluje u BiH. SMED pruža inženjerske usluge i bavi se izvozom proizvoda od čelika i metala sa Balkana u Skandinaviju. Kompanija zapošljava visokoobrazovane i iskusne inženjere iz BiH. Postoji značajan potencijal za više takvih projekata. Međutim, investitorima je potrebna jača institucionalna podrška.

Predstoje važne reforme

Moj prethodni angažman je uključivao rad u Norveškoj ambasadi u Poljskoj, nekoliko godina nakon što je postala članica EU. Beneficije članstva u Poljskoj postale su vidljive neposredno nakon pridruživanja. Vjerujem da će transformacija neophodna za članstvo BiH u EU i aktiviranje NATO MAP statusa donijeti poboljšanja za građane ove zemlje. Za političare nema bolje alternative, od toga da ispune uslove koji su dogovoreni.

Početni stihovi pjesme jednog od mojih omiljenih bosanskohercegovačkih bendova, Dubioze Kolektiva glasi: “Blam, blam, svaki dan sanjam autobahn, gdje god da krenem samo makadam.” EU i međunarodne finansijske institucije obećale su pružiti značajnu finansijsku pomoć za infrastrukturne projekte. Zauzvrat, one traže predan rad na reformama. Međunarodni partneri BiH se slažu da je vrijeme da se zaboravi već poznata populistička i nacionalistička retorika.

Sporazumi o osjetljivim reformama, poput izbornog zakona, sigurno će predstavljati izazov. Ipak, neophodno je da se omogući potpuna implementacija rezultata Opštih izbora 2018. godine. Donosioci odluka treba da osiguraju poštovanje principa jednakosti i nediskriminacije. Građani zaslužuju zaštitu u okviru uspostavljenih međunarodnih i domaćih mehanizama ljudskih prava.

Naša ambasada je nedavno organizovala projekciju norveškog filma “Bravehearts”, koji prikazuje omladinski politički aktivizam. Nakon prikazivanja filma, imali smo odličnu debatu sa mladim političarima i srednjoškolcima. Dobila sam utisak da mladi u BiH stvarno žele da poboljšaju svoje društvo.

Unapređenje regionalnih odnosa je značajno za BiH. Vjerujem da efikasna saradnja nordijskih zemalja može poslužiti kao lijep primjer za Zapadni Balkan. Potrebno je fokusirati se na budućnost. Kao što je Nelson Mandela rekao, “hrabri ljudi se ne boje oprostiti”.

 

Autorica teksta je ambasadorka Kraljevine Norveške u BiH

Saznaj više

Budi u toku, može Like :)

Advertisement
Advertisement

top

Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com