Connect with us

Regija

ŠTA TJERA MLADE IZ BIH: Beznađe, pesimizam i konstantan strah

Objavljeno

na

ŠTA TJERA MLADE IZ BIH: Beznađe, pesimizam i konstantan strah
Izvor: Buka.ba

Mladi u Bosni i Hercegovini kada pogledaju u budućnost vide beznađe, ekonomsku nestabilnost, nezaposlenost, rad za džeparac, pesimizam i konstantan strah od nekoga i nečega – novog rata, stranke, komšije, „dugog jezika“, drugačijeg mišljenja, druge vjere…

 Zbog toga, većina mladih se trudi da izbjegne ovakvu sudbinu pa svoju budućnost radije zamišljaju u nekoj od zemlja EU, SAD-u, Kanadi, Australiji…

„Mladi ljudi danas jednostavno ne vide svoju budućnost u BiH, ne vide nadu, ne vide bolju perspektivu. Ekonomija stagnira, industrija je praktično nepostojeća, državni organi se „sprdaju“ sa građanima, pamet ne može doći do izražaja, kvalitet života nije najsjajniji, političari ispunjavaju svoje hirove i želje, a mladima se pruža mogućnost ili da budu buntovnici, ili da na ovaj ili onaj način postanu obični i da postanu dio sredine koja svakog mjeseca spaja kraj sa krajem ili da ih pijavica partokratije uzme pod svoje“.

Ovako Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava vidi stanje u kojem se nalaze mladi ljudi u BiH. I zašto bi onda, pita se naš sagovornik, u takvoj atmosferi i oni koji su uspjeli da se finansijski stabilizuju, ostali i sutra podizali svoju djecu u emanaciji predvorja Mordora, kad mogu otići u Rivendel tj. Njemačku ili Austriju.

„Džabe je nekome i dobra plata i sređene finansije kada je cjelokupno društvo oko njega negativno i zavijeno u sivilo, bez naznaka da bi se situacija mogla promijeniti nabolje u skorije vrijeme“, priča Lučka naglašavajući da je odlazak iz BiH postao praktično jedini način na koji mladi mogu da ostvare sopstvenu budućnost koja je dostojna čovjeka.

„Jedan od razloga zbog kojeg se mladi odlučuju da odu iz zemlje je svakako nemogućnost zaposlenja u BiH, kao i faktička nemogućnost napretka u svojoj struci. Čak i ukoliko neko uspije da nađe posao, to je često posao za koji je prekvalifikovan i za koji je plaćen u visini džeparca tinejdžera u državama sa Zapada. Dakle, mladom čovjeku je npr. mnogo bolje da radi takav posao u inostranstvu, za mnogo veći novac, i uz mogućnost da na različite načine napreduje u tom društvu, nego da ovdje životari bez ikakve nade za napredak,“ navodi Lučka i dodaje da, pored ostalih standardnih razloga, kao što su veće mogućnosti, kvalitet života ili bolje obrazovanje „vani“, tu je takođe jedna situacija u BiH društvu koja je sastavljena od raznih manjih faktora, a koja često zna biti okidač za odlazak u inostranstvo.

„BiH je država u kojoj je svega „malo“ i u kojoj je sve „malô“. Ljudi ostavljaju svoje porodice, prijatelje, jezik i kulturu jer su ovdje slabe obrazovne ustanove, malene biblioteke, postoji nedostatak kulture i kulturnih događaja, pasimizam postaje svakodnevica, životni standard je veoma loš i postoji konstantan strah od nekoga i nečega – novog rata, stranke, komšije, „dugog jezika“, drugačijeg mišljenja, druge vjere, različitog etniciteta itd. Određeni broj mladih ljudi jednostavno želi da „vidi svijeta“ i da proširi svoje horizonte, a ne da ostane u društvu u kojem je najbitnije čiji si, kako se zoveš i da li vjeruješ i ako vjeruješ da li je to vjera u pravog boga“, objašnjava Lučka za portal BUKA.

Sa ovim se slaže i Amela Sačić iz Instituta za razvoj mladih KULT koja navodi da je besperspektivnost glavni razlog odlaska mladih, dok je nezaposlenost na spisku razloga za odlazak tek na petom ili šestom mjestu.

“Ovo su rezultati istraživanja našeg Instituta. Prema podacima istraživanja koje smo ralizovali u periodu od jula do augusta 2017. godine, mladi odlaze jer ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vide vlastitu bolju budućnost, a kao razloge navode i nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, prisustvo korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenosti nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima. U navedenom istraživanju učestvovalo je 720 ispitanika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, osoba u dobi od 15 do 35 godina koje su se već odselile iz navedenih zemalja u protekle tri godine ili su pokrenule proces iseljavanja s namjerom da u bliskoj budućnosti napuste svoju zemlju”, rekla je Sačićeva i dodala da su mladi u BiH, prema svim pokazateljima, nezadovoljni obrazovnim i zdravstvenim sistemom, kvalitetom slobodnog vremena, ali i činjenicom da im se u ovoj zemlji ne pruža dovoljno prilika.

“Svjedoci smo brojnih uspjeha mladih ljudi iz BiH, koji budu ostvareni i primjećeni tek kada ti isti mladi ljudi napuste zemlju. Mladi u svim našim istraživanjima izražavaju nezadovoljstvo i kada je u pitanju zapošljavanje, ali i spremnost na dodatno usavršavanje, volontiranje ili pokretanje vlastitog biznisa kada bi im se za to pružila podrška. Mladi često ukazuju na nedostatak praktične nastave, a poslodavci da mladi dolaze na tržište rada nespremni.”

Za kraj pitali smo naše sagovornike šta je potrebno promjeniti da bi mladi ljudi vidjeli svoju budućnost u BiH. 

Prije svega, da bismo zadržali mlade ljudi u BiH, potrebno je unaprijediti odnos organa i institucija na entitetskom, državnom i lokalnom nivou prema omladini, bez uplitanja pojedinačnih, partijskih i sličnih uskih interesa i igrarija.

Potrebno je takođe da mladi ljudi i njihovi interesi ne služe samo za skupljanje poena u političkim borbama, nego da budu stavljeni u prve redove pri borbi za napredak (koju bi takođe trebalo pokrenuti) i to prema njihovom znanju i mogućnostima. Mladima treba dati priliku da se dokažu i da pokažu da su spremni da zemlju vode naprijed.

Potrebno je stvoriti društveni ambijent u kojem mladi ljudi žele da ostanu, stvaraju svoje porodice, rade i žive životom dostojnim čovjeka.

Potrebno je da se izađe iz zone sivila i mladima ponudi bilo kakva perspektiva, koja nije crna ili siva.

Ukratko, potrebna je revolucija svijesti i funkcionisanje sistema. Sistema koji nije partokratski i kvazielitistički i svijesti koja treba da prestane biti malograđanska, postajući bar malo avangardna.

Regija

Miodrag Femić: RS za mjesec i po napustila 53 doktora medicine

Objavljeno

na

Od

Miodrag Femić: RS za mjesec i po napustila 53 doktora medicine
Izvor: unoportal

Republiku Srpsku  su od decembra prošle godine do danas napustila su 53 ljekara specijalista – tvrdi Miodrag Femić, predsjednik Struktovnog sindikata doktora medicine u RS.

Dosad je ukupno otišlo 11,2 posto ljekara od ukupnog broja medicinskih radnika koji su otišli iz RS – rekao je Femić na konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

Odlazak kadra i loš materijalni status zdravstvenih radnika u RS-u je, kaže, jedan od razloga da strukovni sindikati doktora medicine i medicinskih sestara i tehničara u RS-u krenu u pripreme za generalni štrajk, u skladu sa zakonom, iako se nada da do toga neće doći i da će Vlada i resorno ministarstvo pristati na pregovore o povećanju plata za 25 posto.

Štrajk može samo odložiti to da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS krene u pregovore o povećanju plata i da do toga dođe – rekao je Femić ističući da dosad s njima niko nije pregovarao, iako su upozoravali da zdravstveni radnici u RS-u više nisu u stanju da pruže pacijentima kompletnu zdravstvenu uslugu, u skladu s zakonom.

Za to, navodi, nema dovoljno sredstava, zdravstvenih radnika, materijala i adekvatnih uslova za rad.

Ovaj sistem opstaje na herojstvu i mazohizmu zdravstvenih radnika, koji nesebičnim angažmanom pokušavaju da riješe sve probleme – rekao je Femić.

Ponovio je stav da je Strukovni sindikati doktora medicine u RS-u reprezentativan sindikat, prenose agencije.

Saznaj više

Regija

VELIKI SKOK: Slobodna devizna štednja veća 50%

Objavljeno

na

Od

VELIKI SKOK: Slobodna devizna štednja veća 50%
Izvor: mondo

Devizna štednja po viđenju je jedna od retkih bankarskih usluga u Srbiji koja je tokom protekle dve godine zabeležile rast od preko 50 odsto, pa je ova štednja danas gotovo duplo veća od vrednosti svih gotovinskih i potrošačkih kredita.

Veliki podsticaj ovom trendu pružili su i novi modeli štednje u ProCredit banci, a naročito Flex štednja ProCredit banke uz atraktivnu kamatnu stopu od jedan odsto i veliku fleksibilnost, zbog čega upravo ova štednja u poslednje vreme nailazi na ogromno interesovanje građana.

Po rečima člana Izvršnog odbora ProCredit banke Igora Anića, slobodna Flex štednja ProCredit banke je trenutno jedan od najatraktivnijih modela štednja na domaćem finansijskom tržištu i svakoga meseca ova štednja u ProCredit banci raste za više od 10 miliona evra.

Razlog tome su u prvom redu mogućnosti koje Flex štednja nudi svojim korisnicima, a to je izuzetno povoljna kamata i mogućnost da u bilo koje vreme i sa bilo kog mesta dodaju i sa svog računa podižu novac bez ikakvih ograničenja ili penala.

“Ova fleksibilnost je kvalitet koji štediše u Srbiji najviše cene. ProCredit banka je to na vreme prepoznala i svojim štedišama omogućila da istovremeno i štede, ali i da uz sebe imaju svoj novac za sve što im zatreba. Ovakvu dostupnost korisnicima naše Flex štednje omogućava besplatno internet i mobilno bankarstvo, odnosno mogućnost da svojim sredstvima slobodno upravljaju, kao i da ih u bilo kojoj od naših Zona 24/7 podižu i dodaju na svoj štedni račun”, objašnjava Anić.

 

 

Saznaj više

Regija

Frka oko Pelješkog mosta: Kinezi u dampingu?

Objavljeno

na

Od

Frka oko Pelješkog mosta: Kinezi u dampingu?
Izvor: mondo

Na odluku Hrvatskih cesta da Pelješki most i pristupne puteve gradi kineski konzorcijum predvođen kompanijom Čajna roud end bridž korporejšn (CRBC), žalio se i konzorcijum u kome su italijanski Astaldi i turski CT Ictasm.

Prethodno je hrvatskoj Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabavke žalbu u vezi sa ovim projektom podnela austrijska građevinska kompanija Štrabag.

Time će se paralelno odvijati dva žalbena postupka, a Državna komisija zatražiće izjašnjenje Hrvatskih cesta kao naručioca postupka ove javne nabavke.

Deklaracija: BiH protiv Pelješkog mosta
“Reč je o žalbi na procenu kvaliteta garancije italijansko-turske ponude za gradnju mosta i sve to dodatno komplikuje proceduru izbora graditelja najvažnijeg infrastrukturnog objekta u Hrvatskoj. Biće potrebno najmanje nekoliko meseci do donošenja odluke u vezi sa ovim žalbama”, prenose hrvatski mediji.

Italijansko-turski konzorcijum je za gradnju Pelješkog mosta ponudio cenu od 343 miliona evra, Štrabag 349 miliona evra, dok je CRBC ponudio 279 miliona evra, što je i prihvaćeno 12. januara.

Štrabag se žali na navodne dampinške (nerealno niske) cene kineskog konzorcijuma.

Pelješki most trebalo bi da poveže hrvatsko poluostrvo Pelješac sa glavnim kopnom i ostatkom” hrvatske teritorije, prelazeći preko zaliva Mali Ston.

S obzirom na to da hrvatsku teritoriju preseca mali pojas obale oko grada Neuma, tj, teritorija Bosen i Hercegovine, kojoj je to formalno jedini izlaz na more, most će fizički povezati najjužniji deo Dalmacije sa ostatkom Hrvatske.

Most se nalazi u ranoj fazi izgradnje i veoma je sporno političko pitanje između BiH i Hrvatske.

Saznaj više

Budi u toku, može Like :)

Advertisement
Advertisement

top

Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com